logofin3

Izdavanje dokumenata

INFORMACIJA ZA IZDAVANJE UVJERENJA O NEKAŽNJAVANJU

Zahtjev za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju podnosi stranka lično na šalter protokola u PU I Zenica uz uredno plaćenu taksu, ili putem opunomoćenika ili putem pošte gdje se može izvršiti uplata takse na žiro račun.

Taksa za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju iznosi 50,00 KM ako stranka želi ostvariti svoje pravo u inostranstvu, a ukoliko se ostvaruje pravo na području Bosne i Hercegovine, taksa iznosi 10,00 KM.

Ukolikose vrši uplata takse na uplatnicu potrebno je da se u rubrike navede

-primalac: ZE DO kanton,

-račun primaoca: 1340100000001672,

- vrsta prihoda : 722121

- općina: 103.

- budžetska organizacija 1502001

Zahtjev se može popuniti na običnom listu papira u formatu A4.

Na zahtjevu za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju potrebno je navesti razlog zbog kojeg je potrebno Uvjerenje, ime roditelja kao i djevojačko prezime majke, datum i mjesto rođenja, tačna adresa stanovanja (po cipsu), kao i kontak telefon.

Uz zahtjev priložiti fotokopiju lične karte, putne isprave, kopija rodnog lista ( ukoliko je prebivalište van BiH).

Zahtjev za Uvjerenje može se predati svaki radni dan od 07 i 30 do 16,00 sati na protokol PU I Zenica, a konačno završeno Uvjerenje može se preuzeti za sedam dana na istom mjestu gdje je i predan zahtjev.

Uvjerenje se može dostaviti na adresu putem pošte, ukoliko se stranka izjasni prilikom predaje istog.

Uvjerenje se izdaje isključivo na bosanskom jeziku.

Ukoliko je potrebno da se Uvjerenje o nekažnjavanju prevede na neki od stranih jezika, potrebno je obratiti se ovlaštenom sudskom tumaču.

Pored gore navedenog ukoliko je potreban apostile pečat na Uvjerenje o nekažnjavanju stranka se obraća lično nadležnom Sudu na čijem području je Uvjerenje i izdato.

Lice koje je angažovano a koje ima punomoć stranke da može obavljati sve radnje koje se odnose na izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju, može se obratiti PU I (sa svim potrebnim dokumentima) za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju na ime stranke kojoj je Uvjerenje potrebno..

PU I kao organ nadležan za izdavanje Uvjerenja o nekažnjavanju nema rok važenja Uvjerenja.

Pravilnikom o kaznenoj evidenciji nije propisan rok važenja Uvjerenja o nekažnjavanju.

Rok trajanja Uvjerenja određuje poslodavac, odnosno firma u kojoj stranke ostvaruju svoja prava.

Ujedno napominjemo da Uvjerenja o nekažnjavanju izdaje organ Unutrašnjih poslova na čijem području je lice rođeno.

Prebivalište/Boravište

PREBIVALIŠTE-DOKAZI

Kao dokaz da podnosilac zahtjeva ima valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuje smatra se jedan od sljedećih dokaza:

  1. Dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje,

  2. Ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom odnosu uz ovjeren dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stanodavca,

  3. Potvrda da se pred nadležnim organom vodi spor o vlasništvu, odnosno da je pokrenut postupak legalizacije ili uknjižavanje objekta, stana ili kuće na adresi na koju se prijavljuje prebivalište,

Valjanim dokazom za prebivalište smatrat će se i ovjerena izjava stanodavca iz koje je vidljivo da stanodavac ispunjava uslove navedene pod tačkom a/, b/ i c/ i da daje pristanak da određeno lice bude prijavljeno na njegovoj adresi stanovanja.

Bračni ili vabračni pratneri i srodnici prvog stepena u pravol liniji (roditelji i djeca), usvojioci i usvojenici, u postupku prijavljivanja prebivališta, mogu podnijeti zahtjev za prijavu prebivališta na adresi već prijavljenog bračnog ili vanbračnog partnera i srodnici prvog stepena u pravoj liniji odnosno usvojioca ili usvojenika samo uz dokaz o bračnom ili vanbračnom stanju, srodstvu ili usvojenju.

Nadležni organ socijalne zaštite, starački domovi, gerijatrijske i druge specijalizirane zdravstvene ustanove dužni su da relevantne podatke o adresama stanovanja štićenika i korisnika svojih usluga, državljana Bosne i Hercegovine, koji ne mogu osigurati dokaze iz člana 8. stav 2. Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH, dostave nadležnom organu za prijavljivanje prebivališta radi dokazivanja valjanog osnova za prijavu prebivališta na adresi na kojoj se prijavljuju.

Lice koje nema adresu i mjesto stanovanja-beskućnik, nadležni organ socijalne zaštite može omogućiti da prijavi prebivalište na adresi ustanove socijalne zaštite, a u tom slučaju beskućnik je dužan nadležnom organu i ustanovi socijalne zaštite dostaviti adresu za kontakt, koja može biti kod fizičkog ili pravnog lica, uz njegovu saglasnost.

 

Prebivalište / boravište

Prijavljivanje i odjavljivanje prebivališta, kao i adrese stanovanja u nadležnosti je organizacione jedinice u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, odnosno Odsjeka za administraciju van sjedišta.

Prilikom prijavljivanja i odjavljivanja prebivališta ili boravišta i promjene adrese stana, podnosilac zahtjeva je dužan dati tačne i istinite podatke o svom prebivalištu i priložiti dokaz o identitetu (lična karta, izvod iz MKR i KD).

Ukoliko nadležni organ u postupku provedenom po službenoj dužnosti ili po zahtjevu stranke koja ima pravni interes utvrdi da je državljanin BiH prijavio prebivalište ili boravište suprotno gore navedenom, rješenjem će poništiti prebivalište.

Državljanin nije dužan da se lično odjavi u prethodnom mjestu prebivališta ili boravišta, obzirom da će se odjava iz ranijeg mjesta prebivališta ili boravišta izvršiti službenim putem, ali ukoliko to želi može neposredno izvršiti odjavu svog prebivališta – boravišta i u tom slučaju dužan je da odmah, a najkasnije u roku od 15 dana od dana učinjene odjave podnese zahtjev za prijavu novog prebivališta - boravišta.

Prijavljivanje i odjavljivanje prebivališta i boravišta vrši lice koje se prijavljuje odnosno odjavljuje ili ovlašteni zakonski zastupnik.

Zakonski zastupnici djeluju za procesno nesposobna lica, odnosno za maloljetno lice roditelj, staratelj odnosno organ starateljstva. Zakonsko zastupanje prije punoljetstva prestaje u slučaju zaključenja braka ili oduzimanja roditeljskog prava, a može se i produžiti ako je produženo roditeljsko staranje nad djecom.

U postupku prijavljivanja prebivališta i adrese stanovanja državljani su dužni priložiti dokaz da imaju valjan osnov za prebivalište na adresi za koju se prijavljuju.

Kao dokaz da podnosilac zahtjeva ima valjan osnov za prebivalište na adresi na kojoj se prijavljuje smatra se jedan od sljedećih dokaza:

  1. Dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stana, kuće ili drugog objekta za stanovanje,

  2. Ovjeren ugovor o zakupu ili ovjeren ugovor o podstanarskom odnosu uz ovjeren dokaz o vlasništvu ili suvlasništvu ili posjedu stanodavca,

  3. Potvrda da se pred nadležnim organom vodi spor o vlasništvu, odnosno da je pokrenut postupak legalizacije ili uknjižavanje objekta, stana ili kuće na adresi na kojoj se prijavljuje prebivalište,

Valjanim dokazom za prebivalište smatrat će se i ovjerena izjava stanodavca iz koje je vidljivo da stanodavac ispunjava uslove navedene pod tačkom a/, b/ i c/ i da daje pristanak da određeno lice bude prijavljeno na njegovoj adresi stanovanja.

Bračni ili vabračni pratneri i srodnici prvog stepena u pravol liniji (roditelji i djeca), usvojioci i usvojenici, u postupku prijavljivanja prebivališta, mogu podnijeti zahtjev za prijavu prebivališta na adresi već prijavljenog bračnog ili vanbračnog partnera i srodnici prvog stepena u pravoj liniji odnosno usvojioca ili usvojenika samo uz dokaz o bračnom ili vanbračnom stanju, srodstvu ili usvojenju.

Nadležni organ socijalne zaštite, starački domovi, gerijatrijske i druge specijalizirane zdravstvene ustanove dužni su da relevantne podatke o adresama stanovanja štićenika i korisnika svojih usluga, državljana Bosne i Hercegovine, koji ne mogu osigurati dokaze iz člana 8. stav 2. Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine, dostave nadležnom organu za prijavljivanje prebivališta radi dokazivanja valjanog osnova za prijavu prebivališta na adresi na kojoj se prijavljuju.

Lice koje nema adresu i mjesto stanovanja-beskućnik, nadležni organ socijalne zaštite može omogućiti da prijavi prebivalište na adresi ustanove socijalne zaštite, a u tom slučaju beskućnik je dužan nadležnom organu i ustanovi socijalne zaštite dostaviti adresu za kontakt, koja može biti kod fizičkog ili pravnog lica, uz njegovu saglasnost.

Državljani koji imaju prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini mogu prijaviti boravište u drugom općinskom mjestu u Bosni i Hercegovini, a najduže do godinu dana bez prekida. Nakon isteka godinu dana državljani Bosne i Hercegovine mogu ponovo prijaviti boravište. Državljanin je dužan prijaviti adresu boravišta u Bosni i Hercegovini u roku od 15 dana od dana dolaska u mjesto boravišta, pri čemu zadržava prebivalište.

U postupku prijave boravišta, državljanin navodi razloge boravka, adresu na kojoj se prijavljuje boravište, te period za koji se prijavljuje. Državljanin koji ima prijavljen boravak u inostranstvu, a nema prijavljeno prebivališta u Bosni i Hercegovini, dužan je prilikom boravka u Bosni i Hercegovini da prijavi boravište kod nadležnog organa u roku od 8 dana, pri čemu zadržava prijavljen boravak u diplomatsko-konzularnoj mreži. 

NAPOMENA: Državljani Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu a koji svoja prava u smislu prijava/odjava prebivališta, evidentiranje JMB, pribavljanje uvjerenja o činjenicama o kojima ovo Ministarstvo vodi evidencije i sl., ne mogu ostvariti lično u zemlji porijekla, ista mogu ostvariti podnošenjem zahtjeva putem ovlaštenog punomoćnika ili putem najbližeg Diplomatsko-konzularnog predstavništva Bosne i Hercegovine.

 Zakonska regulativa:

-  Zakon o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH” broj 32/01, 56/08 i 58/15).

-  Pravilnik o postupku prijave i odjave prebivališta i boravišta državljana Bosne i Hercegovine, obrascima i evidencijama prebivališta i boravišta (“Službeni glasnik BiH“, broj 39/02 ).